KARIBU KWENYE BLOGU YA BAWA

Toa maoni, ushauri, habari, mapendekezo n.k. katika kuboresha BAWA.

Bonyeza sehemu iliyoandikwa comment/maoni kila baada ya post na kisha andika ujumbe wako.

Asante kwa ushirikiano wako.

BAWA TOLEO LA 35


EBILIMU
1.       Omwanjuro (Frt. Dionysius M.)
2.       Esiimi (Frt. Delphinus R.)
3.       Waseminari Wakuu (Mhariri)
4.       Bibili Bishushana (Fr. Renovatus T.)
5.       Tukishindwa Kujizuia (Frt. Delphinus R.)
6.       Rukama mbwa na Rugikwata (Fr. Elpidius R.)
7.       Points for Reflection (Frt. Lewis M.)
8.       Twombeke Rwensinga (Frt. John Philip K.)
9.       Which is the True Devotion (Frt. Delphinus R.)
10.   Your True Joy (Frt. Samuel M.)
11.   “Garuka ... Garuka” (Frt. Dionysius M.)
12.   Have a “Creed of Life” (Frt. Denis R.)
13.   Amabara G’obuzarwa (Frt. Florence K.)
14.   God Answers All our Questions (Frt. Lewis M.)
15.   Majira (Mhariri)
                               

1.       OMWANJURO
Abakunirwa muno abashomi ba AKA GAZETI KAITU KA- BAWA,
Kristu shubi yaitu!
Waitu ninkwasa obushango obu  kukeisa hamoi n’okubagiza mahyo g’eikora n’emichwaziko yabulingeli. Ninshubira ichwena nitugendelera kuhikya kurungi obulagirwa bwaitu aha Omukama Ruhanga.Kityo tukimsimile wenene atuha byona obuzira nsholoro.

Nyin’ebyera bingi kubatona eituruka lya 35 lya akagazeti kaitu Ka BAWA. Eitera elihoile elya 34 likaba lili 2005, kityo omuntu yakwebaza ati kubaki eituruka eli litwete akaanya kangi katyo? Empoloro yaitu eli aha bikwato, ebikozo   hamoi n’enfulebe yaitu bikaba bitaikumara, tukaba nitulebelerwamu.Ebi rwona bibaile bili bitango ebilikumanyika. Nitushubira mara nitushaba tuti katulayema hamoi ichwena tulabimara, neikora lyaitu lilabona egoshoko.Omuhaya ati, “Abema hamoi basindika eitara.”

Kandi ningonza kushubamu ekihandiko ky’eitera elihoile elya    34 kubalaliza nti,‘Omugendelero gwa akagazeti aka kwegesangana hamoi n’okumalamalangana, manyasi bagira bati; “Amagezi muliro gutahurwa”. Mazimakwo alimu bingi ebyokwega, kweijukya, kututatira hamoi n’okutumalamala. Nitubanyegeza muno kukashoma.

Eky’enzindo nimbashaba ichwena tugendelere kulandisiliza Obukama bwa Ruhanga omu bigambo n’omu bikorwa byaitu.Nimbendera emigisha n’emilembe ya Ruhanga omu mwaka ogu gwa “RASHANA”.

Bya
Ishamura:
Frt.Dionysius Muchunguzi
Seminari Nkuru- Kipalapala
Mwaka gwa Kashatu - Teolojia.


2.      ESIIMI

Waitu abakunirwa muno abajuni ba BAWA’

Nitukwasa akanya aka Omungonzi z’Omukama kusiima  obujuni bwanyu obutushoboize kuteza akagazeti aka.Mara nitusiima bona abatutwekeire otuhandiko twabo otubasize kukora akagazeti kaitu kakaba nkokwo mulikukabona.

Hamoi n’esiimi ezo, bati asiima rwona aba nashaba obwongerwa. Nitweyambisa obushango bwonene obu kushaba waitu batutumbisizemu enfulebe hamoi notuhandiko turungi tulebe nka tulabasa kugendeleza akagazeti kaitu aka akatulezire mara akakyatulera.

Omungeli elikweshusha nitusiima muno:
Rt. Rev. Bishop N.Timanywa                                                        
Rt. Rev. Bishop Desderius Rwoma
Very Rev. Fr. Almachius Rweyongeza                           
Rev. Fr. Vedasto Rugaijamu                                            
Rev. Fr. Stanslaus Mutajwaha                                         
Rev. Fr. Benedict Bigirwamungu                                     
Rev. Fr. Nestor Kajuna                                                      
Rev. Fr. Dominic Rugemalira                                           
Rev. Fr. Thomas Tibainuguka                                          
Rev. Fr. Sadoth Rweyemamu                                         
Rev. Fr. George Rwebangira                                            
Rev. Fr. Denis Mutembei                                                  
Rev. Fr. David Kamugisha                                                
Rev. Fr. Simon Rugeiyamu                                             
Rev. Fr. Hubert Rwebangira                                             
Rev. Fr. Josephat Niwagira                                              
Rev. Fr. Solomon Bandiho 
Rev. Fr. Adeltus Kamugisha                                             
Rev. Fr. Charles Rwehumbiza                                                         
Rev. Fr. Felician Buberwa                                                   
Rev. Fr. Adeodatus Rwehumbiza
Rev. Fr. Christopher Mwoleka                                          
Rev. Fr. Achilleus Rwehumbiza
Rev. Fr. Athanase B. Mutasingwa                                                                                   
Rev. Fr. Johannes Rweyemamu                                     
Rev. Fr. Fortunatus Rutaihwa
Rev. Fr. Reginald Kashakuro
Rev. Fr. Leodigard Mwesiga
Rev. Fr. Agabus Tibenderana
Rev. Fr. Almachius Tirweshobwa
Rev. Fr. Ansgarius Shumbusho
Rev. Fr. Deodatus Tibakwasakanwa
Rev. Fr. Deogratias Mulokozi
Rev. Fr. Egidius Rweyemamu
Rev. Fr. Elpidius Rwegoshora
Rev. Fr. Faustin Kamuhabwa
Rev. Fr. Florence Rweyemamu
Rev. Fr. Gideon Rwezahura
Rev. Fr. Paschal Buberwa
Rev. Fr. Paschal Mutegaya
Rev. Fr. Pius Mulokozi
Rev. Fr. Renovatus Twin’Omukama
Rev. Fr. Traseas Rutajama                                       
Rev. Fr. Samwel Rwegoshora
Deac. Achilleus Kiwanuka
Deac. Thomas Rutashubanyuma
Hamoi n’abakuru abandi ababaire baragaine kutwamba kyonkai titwabasize kubagoba omunshonga   zitali zimoi.
Waitu Kasinge!
  Bya:   Frt. Delphinus Rwehumbiza
            Omuhandiki.


3.    WASEMINARISTI WAKUU JIMBO LA BUKOBA
 (2007/2008)

MWAKA WA NNE - TEOLOGIA:
Canut Jumbe, Kagondo: Segerea
Denis Rweyunga, Rutabo: Kipalapala
Florian Kamuhabwa: Nshamba, Kipalapala
Lewis Muganyizi, Katoma: Segerea


MWAKA WA TATU - TEOLOGIA:
Dionysius Muchunguzi,Rubya: Kipalapala
Erick Muganyizi, Kagondo: Kipalapala
John Phillip Karumuna,Kagondo:Kipalapala
Patience Mutalemwa, Mwemage: Segerea
Switbert Mujuni, Rukindo: Segerea


MWAKA WA PILI- TEOLOGIA:
Profilio Mulokozi,Bukoba:Segerea.
Remigius Rutashubanyuma, Buyango: Kipalapala.


MWAKA WA KWANZA-TEOLOGIA
Delphinus Rwehumbiza, Kijwire: Kipalapala.
Ernest Rugakingira, Rukindo: Segerea.
Florence Kamugisha, Rubya: Kipalapala.
Jovitus Kato, Buyango: Segerea.
Ladislaus Mwongerezi, Rubya: Kipalapala.
Nicolaus Matungwa, Kassambya: Kipalapala.
Revocatus Rugaihura, Buyango: Segerea.
Samwel Muchunguzi, Kishogo: CUEA.
Wilson Kasigwa, Kashozi: Segerea.

MWAKA WA TATU- FALSAFA
Deodatus Katunzi, Bukoba, Kibosho.
Edson Mutembei, Rutabo, Kibosho.
Evodius  Mwijage, Rutabo, Ntungamo.
Narcis Rwegoshora, Mwemage, Ntungamo.

MWAKA WA PILI-FALSAFA
Denis Rwamugira, Rubya, Kibosho.
Emmanuel Kamugisha, Kijwire, Ntungamo.
Jovin Rutaihwa, Bukoba, Kibosho.
Philbert Mutalemwa, Rubya, Ntungamo.
Viator Mujuni, Rubya, Ntungamo.

MWAKA WA KWANZA - FALSAFA
Almachius Rwejuna, Mugana, Kibosho.
Joseph Rugeigiza, Buyango, Ntungamo.
Principius Kamuhabwa, Nshamba, Ntungamo.

“Mavuno ni mengi, lakini watenda kazi ni wachache...”
(Lk. 10:2)
  






4.     BIBILI  BISHUSHANA

Omuntu ashana ondi. Amagezi ga butono nikyo kimoi na ag’omuntu mukuru. Amagezi gabutono tugabonera omukulabya ekiganja omu maisho ga wenene. Aho niho tubanza kubona nk’omwana yabandize kubona anga chei.Kowakubona tiyahondeza maishoge mbali watwara ekiganja, omanye okwo atakaboine.

Kwokwo omwana alikumanya kunyomooza omuzaire anga omulezi we nayendaki anga natamwaki, amuleba amaisho buli olwo yamara kukora kyona kyona. Kakiba kili kirungi anga kili kibi aho omwana alamanya nko omuzaire anga omulezi yatamwa anga yashemelerwa. Nikwo kugamba omwana aina magezi ago beta bati g’obuzaliranwa. Nikwo kugira oti nakoza ekyo beta ‘‘Esaikolojia’’ Kityo nu omwana ayega bingi kuruga omukuleba anga omukwiganisa eki na kili.

Omuzaire alikwenda omwanawe kayega bwangu akoza muno ebigiro (yaani kwa Kiswahili ‘ishara’) nko okuleba elisho elilikukara, anga elilikushemererwa, ahonu n’okwefutatila nikwo. Abazaire abatakoza bigiro bya buso nibo baikara nibakunga buli kaanya.

Aha biro kowakushangire abakuru nibafumora okamara kubakeisa waikaraga oyesilize, kugoba mbali balakujubula kugambayo. Kandi aho olagirwa kuleba emilebere y’omuzaire nangu ahandi wakushanga talikwenda koikaraho kuhuliliza ebikushagire.Isi kirungi kuhuliliza aga bakuru? Isi kawakulinda kugoba orwo olibawagobize endwano zilaba zili nkaa? Isi ni buli kantu kakugambwa hona hona na buli muntu? Chei buli kantu n’akaanya kako.

Amagezi buba buzarwa. Kyonka ago ozarwa nago tigo okura nago, gagenda nigeyongera okwo ogendelera kukura. Nikwo kugamba abagurusi  baina gangi.Aho n’abashwahili bati ‘‘ Usipuuze busara za wazee’’.

Abagurusi baitu bagilaga emyegesheze etali emoi nk’okuleba elisho, kutengya omutwe, kutunga akakumu, kukwata eitama, anga kugamba ekigambo kimoi kikakwijukya ebindi. Kityo nu bakababaina ‘Efalsafa’ ey’ebigiro (Falsafa ya matendo). Elya birebi abana tibakimanya  bigiro nke ebi, nangu kowa kubibakolera orundi bakukushekelera  kabakuba batakujumire bati ‘umepitwa na wakati’. Bingi nibikorwa abazaire abatalikubyegesa anga bonene kubigahya bati tibiina nshonga. ‘Ebibi bya karai nibyo bizaire ebirungi byeira’.

Ebigambo nabyo byayegesaga muno kushagao nk’enfumo, ebigano, nangu n’ebikoikyo. Ebi byona byajunaga omwana kuleba ekilikwegesibwa nka: - banoba ataafe, kyakulya, amarwa gabi tigahwa mukilele, akukizire akuteza ey’okwete, rugaho ndye, gahile gali mwa kaziro, kibike nyije, n’ebindi bingi.

Ekikoikyo kimoi kyakuzoire empoloro etali emoi kubasa kujuna omwana, kumanya ebintu bingi omukaanya kake. Bati akafiire kafiire, kyonka katutaitila kimoi na kaliinya akatakafiire, abagurusi bataija bakaturama. Buzima tubaijukye  bike ebi;-
BIBILI BISHUSHANA
v  9Kwezi n’orwabyo,
v  9Nsano n’eijwi,
v  9Manini n’emwani.
v  9Kyana mango n’etaba
v  9Maizi omugilasi.

KALENGEELA          
v  Kaika k’omulimi.
v  Kaato k’omujubi.
v  Kaaro katalimu wawe
v  Izoba lya bwaigoro.

EKYASHOBEIZE
v  9Engemu kuzara etaina  mushaija
v  9Enjoka kukuba etaina maguru.
v  9Nte siina kukamwa  amata galikwera.

KALI KAKI?                 
v  9Kaengezi kenju.
v  9Kakumu.

M-h- h-h!      
v  9Mukaikuru bamuha
v  9Akanyama kake.
v  9Kanyampo k’omushakazi.
  Bya:
  Padre Renovatus Twin’Omukama
  Omu Seminari Rutabo.

5.     TUKISHINDWA KUJIZUIA JE, TUTAWEZA KUZUIA UKIMWI?

Katika maisha mara nyingi kuna kushinda na kushindwa. Wapo watu wengi walioshinda katika maisha na pia wapo watu wengi vilevile walioshindwa katika maisha. Watu wengi kawaida hujitahidi kutafuta ushindi katika mitihani, katika mashindano mbalimbali, katika vita na katika maisha kwa jumla. Ushindi ndilo lengo la kila mtu. Kushindwa ni matokeo ya udhaifu fulani katika utendaji. Kwa mtu mwenye akili timamu  kushindwa si jambo la kujivunia, kushindwa ni kasoro, kushindwa sio lengo ni upungufu katika kufikia lengo. Kushindwa ni aibu hasa katika yale mambo ambayo tuna uwezo nayo. Hakuna mtu anayejivunia kushindwa labda kama kuna tatizo mahali! Hakuna mzazi mwenye upendo wa kweli atakayempongeza na kumpa zawadi mwanae eti kwa sababu ameshindwa mtihani shuleni! Huyo mtoto vilevile akipongezwa kwa kushindwa mtihani hatakaa afanye juhudi ya kushinda mtihani tena.

Kizazi chetu kimekumbwa na janga kubwa sana la UKIMWI ambalo limemgusa kila mmoja wetu. Wengi wamekufa kwa gonjwa hili na bado mamilioni ni waathirika! Dawa yake bado hata haijaingia katika ndoto zetu! Tunalofanya ni kujitahidi kupambana nalo kulizuia lisienee zaidi. Hii ni vita kubwa iliyo mbele yetu ambayo serikali, mashirika mbalimbali, vyombo vya dini na hata watu binafsi tunajitahidi kupigana. Tunapoendelea na vita hii ni vema tuangalie mbinu tunazozitumia kama kweli zina mafanikio au la. Zipo mbinu za kufaa kama kuacha kabisa zinaa, kusubiri hadi ndoa na kuwa mwaminifu katika ndoa. Lakini mbinu inayoendekeza kushindwa hata kabla ya kupambana si tu kwamba haifai bali inaongeza maambukizi zaidi. Naomba tuangazie kwa makini hii njia ya kupambana na UKIMWI inayosema “Ukishindwa kujizuia, tumia kinga”

Ni kweli na ushahidi upo kuwa wapo watu tena ambao wameonekana na busara zao, wameanguka katika jambo hili. Na inawezekana kabisa kuwa hata idadi ya watu wanaoanguka ni kubwa zaidi.  Hii haiwezi kutufanya tuhalalishe kuwa kuanguka ndio jambo lililo sahihi.  Mfano: ikitokea, japo hatuombi iwe hivyo, kuwa zaidi ya nusu ya Watanzania wameugua Malaria, hatuwezi kusema kuwa kwa kuwa waliougua ni wengi, basi yule mwenye Malaria ndiye mwenye afya njema. Ukweli utabaki kuwa mwenye Malaria ndiye mgonjwa. Hatuwezi kuhalalisha uzinzi eti kwa sababu watu wengi wanashindwa kujizuia.

Wanadamu licha ya udhaifu wetu, kwa kumtumainia Mungu, tunao uwezo wa kujizuia katika dhambi kwani Mungu ni mwaminifu; hatatuacha tujaribiwe kupita uwezo wetu. (1Kor. 10:13). Mababa wa Kanisa katika Mtaguso Mkuu wa Pili wa Vatikano wamegusia suala hili katika ujumbe wao kwa Kanisa la Ulimwengu (The Church in the Modern World). Wanasema kuwa mtu kwa akili yake anapita viumbe vyote vyenye mwili na kuwa anashiriki katika akili ya Mungu mwenyewe. Hivyo licha ya udhaifu wake, bado anao uwezo wa kushinda maelekeo yake ya dhambi akisaidiwa na Mungu. “Japo anaona mwilini mwake maelekeo mabaya, yaliyo mapato ya dhambi, cheo chake na nafasi yake hudai amsifu Mungu kwa mwili wake pia, asiwe mtumwa wa maelekeo yake mabaya.” (Gaudium et Spes No.14.). Hivyo kushindwa kujizuia ni utumwa, ni kujiweka katika kundi la wanyama ambao hawakujaliwa akili, sio jambo la kujivunia wala kusema hadharani kama wasemavyo “Ukishindwa kujizuia, tumia kinga”.  

Mwanafalsafa mkongwe Socrates analinganisha uovu na ujinga. Anasema kuwa binadamu wanaotenda maovu ni kwa sababu ya ujinga kwani binadamu mwelevu hatendi maovu. Pia anasema kuwa uovu ni kama ugonjwa. Hivyo mtu akianguka katika uovu, inambidi amtafute mtu amwadhibu kama jinsi ambavyo mgonjwa anamtafuta daktari ili atibiwe. Mwanafalsafa huyu alipenda kusistiza kuwa uovu ni hali ya kupungukiwa katika maisha ya mwanadamu wala sio sifa nzuri mtu kuwa mwovu!

Sasa sisi watu wa Milenia ya tatu tunaupamba uovu badala ya kupambana nao. Ni kweli kwamba watu wengi hasa vijana siku hizi wanaendekeza uzinzi na uasherati kiasi kwamba vitu hivi vinaonekana si dhambi tena (loss of the sense of sin), ila tu ni sehemu ya maisha. Viongozi wa serikali, wadau mbalimbali na hata baadhi ya wazazi wamechukua jukumu eti ili kuwaokoa vijana na taifa lisiangamie kwa UKIMWI, wanawashauri, kuwaasa na hata kutumia gharama kubwa sana kufanya kampeini kuwafundisha watu - vijana na hata watoto wadogo namna ya kutumia kinga mara wanaposhindwa kujizuia. Mbinu hii inashusha maadili na nidhamu kwa kasi kubwa sana. Mtu hafanyi bidii yoyote kujiepusha na uovu ila anasubiria tu ashindwe kujizuia. Wasiwasi wangu mkubwa ni pale ambapo mtu ameshindwa kujizuia kufanya bila kinga, itakuwaje? Si atafanya hivyo hivyo tu? (au kama wasemavyo atatembea peku)? Na matokeo yake itakuwa ni nini? Je wabakaji wakishindwa kujizuia itakuwaje? Wezi wakishindwa kujizuia? Majambazi wakishindwa kujizuia? Wala rushwa je? Mafisadi? Kama mtu ameshindwa kujizuia kufanya uovu ambao husababisha kifo ni heri taifa liangamie kwa gonjwa la UKIMWI kuliko kuendekeza vitendo hivi viovu ambavyo huamsha ghadhabu ya Mungu. Heri kufa kuliko kuishi bila maadili. Ikumbukwe kuwa Mungu anao uwezo wa kuliangamiza taifa hili hata kwa sekunde kuliko hata ambavyo UKIMWI ungeweza.

“Ee Bwana utuokoe tunaangamia” (Mt. 8:25)
Na:
Frt. Delphinus Rwehumbiza
Mwaka wa Kwanza - TAALIMUNGU
Kipalapala Seminari.

6.     RUKAMA MBWA NA RUGIKWATA BOONA NIKYO KIMOI

Munywanyi wange mwana BAWA omunsi alimu ebintu bingi, bingi muno, kyonkai ebilikumanyika ni bike. Ekiro kimoi ndi omu motoka (Hiace) ninduga Muleba ningya Bukoba omukatare, tukaba tuli bangi nka abantu ikumi na mushanju. Omukazi omoi tumweta ‘P’ manya akaziraki, nondi (n’ondijo) ayabaile amwataine tumweta ‘K’, ebilikumanyika ni bike, ekyo nakyonene titwakimanyire ichwe abandi. Omukazi ‘P’ akajuma ‘K’ kuruga Muleba kugoba Kemondo.‘K’ tiyaholoire kantu. ‘P’ akajuma ebibi byona byalemwa byawayo. Katwagobire Kyetema akabanza ebi : buzima oshukire eishoke! Kyonka noshara empambo( enono)! Iwe K nofura emyendo yawe koikumara nogigorora, n’ebindi bityo.Nikwo kugamba  ebijumi bikawayo, yabanza kugamba ebirungi. Kolikuleba omu burora bwa buli kiro ebigambo ebirungi bingi muno kukira ebijumi. Kityo omuntu alikwikara nagamba ebijumi nabihigiliza enshonga ebigambo ebirungi bingi, mara bingi muno.

 Iwe mwana - BAWA eby’abakazi ‘P’hamoi na ‘K’ katubireke, kyonkai wamanyire nk’okwo ebigambo ebirungi bili bingi muno kukira ebijumi?

Katulebe omugani gwaitu ‘Rukama mbwa na rugikwata boona nikyo kimoi’.Rukama mbwa tumwete ‘Kashamaza’ libe nilyo liba ibara lye, na rugikwata tumwete ‘Ngalinda’.Kandi ‘okugikwata’ tukishobokerwe tuti, Ngalinda nagikwatila Kashamaza kaagikama, tikugikwata kugikora bilinya ebitagambwa.

Embwa kigunju, kitunganwa ( nangu nakalinya akotweta rusiima embungo ) ichwe Abahaya titugilya ( titulya nyama yayo ). Abandi bakugilya nka Abachina, kyonkai ichwe nitubaleba kushai, nk’okwo Mosha (Omuchaga) alikuleba bushai Ma-Mukajuna ( maenkuru ) kaikuba nalya ensenene. Omuli ichwe omulimo gw’embwa kulinda abashuma n’obugunju; tikugikama angili kulya nyama yayo.

Abantu tuli bagoke! Mara muno. Kashoke nayemera kugamba ati ‘ inye akauka naukabaga, tugambe akauka nka mugurukira okweenda, naukabaga. Iwe tekereza mugurukira okweenda waugibagisaki? Ekiso ( orupanka )? Akagirita? Kihai ekyo wakubagisa mugurukila okweenda? Isi wakubaga nkahai, mantisi ni nk’enyama etaina burumo. Mbwenu nibyo by’owange Kashamaza omujwara bombo namaza, nahatika, Kashamaza mpera, nayemera kukama embwa, ky’amazima kigoko, mara ky’amani! Iwe Kashamaza embwa ‘ogikama yahinduka nte? Isi iroko waiyamu  ‘amata’ tube nikwo tugeeta, olaganywa kwiita ekijoka? Kugachunda okaiyamu amajuta,kugalya okagomoka okazimba eitama? Ni kihai eky’olaiya omu matai g’embwa? Mantisi wakuganywa oiyamu omukuuru nk’ogw’embuzi, ‘amata’ g’embwa gakubelago. Kyonka nikwo, Kashamaza nomaza, enshoni zakubura, wakugamba oti  ‘obuhere obu mbwihire omu matai g’embwa oyebwa ekigoko ky’okugikama’ nkokwo wakubona omushaija wenai amalira(amaziga) ngamutonya nk’oweyapera akwese wabona, banteera oruhi eitama lyabumosho kandi talikugamba kigoko kyobamutelera, nashuba nayebwa nk’okwo abashaija batalira!

Omu bigufi nikizira kukama embwa, ninkemiziro endijo; nkokushuntama omu mahiga, omukoi kuzana na nyinazara norwo obugenyi bwakuba bushemeire muno, nebindi , nebindi.

Mbwenu aliho Ngalinda, ogu nawe ni byai kutaba omwendo gutaina nfulebe ( mufuko ). Nibyo bagamba bati ‘Omu kikukuro ky’enshambi narukanga-emanzi zilimu’ (Kwenye msafara wa mamba na Kenge wamo ). Ogu Ngalinda nagira ati, munywanyi wange Kashamaza, inye, (nyowe ) embwa tinaugikama, nkingumira kyonka orwokuba oli munywanyi wange naugikukwatila iwe ogikama.
           
Iwe mwana-BAWA aga maijalelo! Ngalinda namanya ngu okukwatira Kashamaza embwa kugikama tikigoko! Iwe Ngalinda okukwatira Kashamaza embwa kagikama kigoko, naiwe na Kashamaza nikyo kimoi, mulibagoke. Timbilimu na mbifamuki nibo bamoi. Iwe  Ngalinda ayakugambiire ati kukwata embwa tikigoko nohai? Kuruga kireki omanye okwo kili kigoko.
          
Iwe Ngalinda nkubaze; ayakushanga ogikwete, Kashamaza nakama yakumanyisibwaki nkonkwo iwe otaugikama nogikwata kushai? Mbwenu nkugambire, ayakushanga ogikwete Kashamaza nagikama, kayaugya kubarura/ kutebya nagira ati ‘nashanga Kashamaza hamoi na Ngalinda nibakama embwa alinya aha rububi bwatana aha muhumura’.

Mbwenu banywanyi bange, tushabe, twelinde tutaishana Ngalinda, tukagira tuti tituli bagoke, tukakwatira Kashamaza embwa kugikama. Katulaulilaga ekigoko nkekya Kashamaza kitakakozirwe tweiyeyo tumutange, buzima kibaterane! Kolayesiza noija kuba nka Ngalinda.

Bya:
Pd. Elpidius  Ruhasha Rwegoshora.
Omu Parokia ya Bukoba Kathedrali


7.     POINTS FOR REFLECTION
 IN
A TECHNOLOGICAL AGE


@We have taller buildings but shorter tempers, wide free ways but narrow points.
@We spend more, but have less. We buy more but we have less. We have bigger houses and smaller families, more convenience but lesser time.
@We have more degrees but less senses, more knowledge but less judgment. More experts, yet more problems, more medicine, but less wellness.
@We drink too much, smoke too much, spend too recklessly, laugh too little, drive too fast, get too angry, stay up too late, get up too tired, read too little, watch TV too much, and pray too seldom.
@We have multiplied our possessions, but reduced our values.
@We talk too much, love too seldom, and hate too often.
@We have been all the way to the moon and back, but have trouble crossing the street to meet a neighbor.
@We have conquered outer space but not inner space.
@We have done larger things, but not better things.
@We have cleared up the air, but polluted the soul.
@We have conquered the atom, but not our prejudice.
@We write more but learn less.
@We plan more but accomplish less.
@We have learned to rush but not to wait.
@We build more computers to hold more information, to produce more copies than ever. But to communicate less and less.
@There are times to fast foods and slow digestion, big men and and  small character.
@Steep profits and shallow relationships.
@There are the days of two incomes but less divorce, fancier houses but broken homes.
@There are days of quick trips, disposable diaspers throw away morality, one night stands.
@Overweight bodies and pills that do everything from cheer, to quit to kill.
@It is a time when there is much in the show-room window and nothing in the stock room.

By:
 Frt. Lewis Muganyizi
Fourth Year THeology
Segerea Senior Seminary



8.     TWOMBEKE RWENSINGA YA RUHANGA

(ENTEEKO EZIKEZIKE Z’EKIKIRISTU – NYOMYO)
“Bagonza muno eby’entumwa zabaire nizegesa, n’okwikara omu bumoi n’omukubegura omukate n’omunshara”
 (Bik. 2:42)

Ogu nigwo muturanwa gw’Eklezia ya mbere, mara Enteeko yambere Enke ey’Ekikiristu Yezu atembire omwiguru na Mwoyo Mutakatifu yabaijwire. (Bik. 1:10; 2:4). Ogu nigwo muturanwa ogwo Yezu yagonzaga kaguba gw’abahondezi be boona, kuba hamoi nk’okwo wenene na Ishe bali hamoi (Yn. 17:20), mara engonzi omuli bonene zibe nizo zibamayisa okwo bali ba Kristu. (Yn. 13:35). Mara ogu nigwo muturanwa ogwo Baisheichwe ab’Entegeka Nkuru ya Kabili ya Vatikani balikutegwesa. (SC. 6; LG. 11). Omuturanwa ogu nigwo batataichwe Abepiskopi ba AMECEA balikutulagira katutura. Le! Yahingura emyaka nka 30 kwema batataichwe abo baramwire Eklezia ya Kristu k’egira ensimbizo omu Nteeko Ezikezike z’Ekikiristu (Jumuia Ndogo Ndogo za Kikristu – JNNK).

Mwaka ogu, Abepiskopi baitu aba Tanzania baboine tushube twekebuke, tulebe nka nitutulakwo nk’okwo Yezu yagondize n’okwo Entumwa zaturaga.

Omugendelero gw’eikol’eli ti kushubilira ebyo Abepiskopi baitu baturagire katukola omu mwak’ogu, anga kuleba nka nitulora nk’okwo tusaine kulora, kwema omu maka gaitu, - eklezia ezike, mara shule z’enbandizo z’emilorere mirungi esaine mara nka amak’ago gali matofari g’okwombeka Rwensinga ya Ruhanga, nka nigema hamoi omu ngonzi n’omukwikiliza, kushoma nokubega Ekigambo kya Mungu hamoi n’okubega omukate n’okwegashaniza hamoi. Ebi byakulabamu omu muhanda, kyonka omugendelero ni kushuba mbali twalugire, kuleba Enteeko ezi ni zihai omu Klezia, nizilagirwa kukoraki isi tushangemu ki omu nteeko ezi, isi tutambuke tutai nazo kwombeka Rwensinga ya Ruhanga.

Enteeko Ezikezike z’Ekikiristu twakuzeeta muterano gw’amaka agataine ag’Ekikiristu agali bulebeero obuhamire bw’obumoi bw’Eklezia omu kwikiliza ebyegeso bya Mungu okwo byayegesiibwe na Yezu Kiristu n’okwo Entumwa za Kiristu zabyegesiza zikamara zikabisikisa abasika bazo, nibo bepiskopi; kushubira obulora obutalihaga kulaba aha li Kiristu, omuhanda, amazima mara obulora (Yn. 14; 6) n’okugonza Mungu obumaramunda n’okumugondeza ebitondwa bye byoona.

Enteeko ezi, okukiraho, muhanda gurungi muno gw’okukoza buli rugingo rwa Kiristu (Abakiristu boona) kukora omu bwema hamoi n’okulandisiriza eikora lya Kiristu ly’okugalura abantu n’ebintu byona eby’omunsi zoona aha li Mungu Mukama wabyo (Isa. 2:3-5: 11:6-9; Mk. 16: 15-16).

Enteeko ezi nizo busimbizo, butandikiro mara butakai bw’okwegira muntu kw’Eklezia (Umwilisho wa Kanisa) emoi, entakatifu, enkatoliki mara etabuka aha ntumwa. Omu, nitushangamu obubonero nyakabara bw’enema n’engonzi za Mungu ezitalengwa; kandi omu nteeko ezi nitubonamu abakiristu boona ab’omunsi zoona, bateraine hamoi omuli Yezu Kiristu omuhimbuke (hamoi n’omusigire we omunsi, Isheichwe Papa), omutwe gulikuboneka gw’Omubili ogwebisire, Eklezia, (Kol. 1:18) mara ali omoi omu ngonzi nyakabara aha Klezia ye yoona (Efe. 5:25), omu ikora lye ly’okushumba, kurangilira n’okutakatifuza.

Omu nteeko ezi, nitulagirwa kubonamu byona ebili by’Eklezia ya Kiristu:
Koinonia (Obumoi) omu kwikiliza byona eby’Ekelezia Katoliki eikiliza ekatwegesa, omu kushubira n’okugonza – okugonza okuli mwoyo gw’Ekelezia – nikwolekibwa omuli Ukaristia, enchuro mara endekelero y’obulora bw’Ekelezia.
Kerygma: Okujulira n’okwegesa okuhimbuka kw’Omukama waitu Yezu Kirisitu nk’Entumwa za Kirisitu. (IKor. 15: 1- 15).
Diakonia: Kweihayo kakiimoi aha rw’okukolera banu, mara boona enzira kusholoora kya Yezu Kirisitu ayayehireyo kakiimoi aha rwa Ishe na aha rwa bangi (Mk. 10:45;14:22-26).

Enteeko ezi muhanda nyakabara mbali Ekelezia elikushangwa omu bulora bwa buli kiro n’omukwetaho abantu boona omu milolere yabo. Nimwo Ekelezia elikwegira “mubili” “n’obwamba” omu milolere ya buli kiro y’abantu boona. Omu nteeko ezihamire, nimwo abantu balikubasa kumanya ekyebisho kya Kirisitu okwo ali omuli bonene (Immanuel) (Mt. 1:23). Enteeko ezihamire nizishangwamu ebyera n’obwegelere bw’omugaluliro gw’entambara kulaba omumasakaramentu ga Batisimu na Penitensia hamoi n’okulora omuli Kirisito Yezu omu ngonzi z’oburumuna n’omukwikiliza. Omu nimwo abakirisitu balikutanganwa, omu mazima, Ekelezia nk’omuhanda oguhya gw’okuba hhamoi omuli Kirisitu nk’okwo Yezu na Ishe bali bhamoi omungonzi na Mwoyo Mutakatifu (Yn. 17:21); omu Nteeko ezi nk’enyomyo z’Ekelezia, abakirisitu nibashangamu okuchungurwa omu shubi, eshubi eraba omu rutimbe ekataha aha Takatifu muno mbali Yezu yatwebembeire orwo yamazire kuba Mukuhani Nyamukuru (Ebr. 16:19b -20).

Mbwenu twakwebaza, isi tukol’eki kugumisa Enteeko zaitu? Omu bingi, nimbona twakukola buzima ebik’ebi:-
Tukole Enteeko zaitu zibe muterano nyakabara gw’okubegana hamoi Engonzi za Kirisitu, tugonjanyie ichwe chwenene omu ngonzi nyakabara nk’okwo Kirisitu yagondize Ekelezia, n’okwehayo kugitakatifuza, kugiha omu buhagare bwayo (Efe. 5: 21 – 33). Omukugonjanyia okwo nimwo tulamanyirwaho okwo tuli ba Yezu Kirisitu. (Yn. 13:35).
Ekigambo kya Mungu kibe nchuro y’obulora bw’okwombeka Enteeko z’Ekikirisitu ezihamire, mara kibe mbibo omu myoyo yaitu, naichwe tukishogashogye kibase kuzara ebiraba birungi (Mk. 4: 8,14 - 20), ebiraba byakyo mara bibe kyakulya mazima ky’okulisa emyoyo yaitu (Mt.4:4). Aha rwekyo, tuteebwa buli kanya kuterana hamoi n’okubegerangana Ekigambo kya Mungu, mantisi, kiba mbanda y’okutukumya abasitani, embanda eyo tutungwa Mwoyo Mutakatifu. (Efe. 6:17). Mara buli omoi omul’ichwe abone kutungwa kabutekire ebiraba by’Ekigambo ekyo, nalagirwa kwechuma kurungi, manti si emyechumire ya buli omoi niyo elikumuha omushondo anga omugabo ogumusaine (Lk.10:42).
Amasakaramentu gabe nchuro y’enema n’egabo za Mungu. Buli omoi omu Nteeko zaitu kayakutaho amaani omu kuhabwa kurungi amasakaramenti, okukilaho, Ukaristia, yakuba nayebonera omushondo ogutalimwiwhaho! Ukaristia guba mulyo gusiikire, omu mulyo ogwo, Wenene ayatuchungwire, ashuba (omu ngozi nyakabara) atweha iwenai omu byeiguru eby’omugate n’evini. Omukumuhabwa kurungi, tujwangana nawe, aho alolera omul’ichwe (Filp.1:21); kandi ashuba atukanyisiza obulora bw’enema omu myoyo yaitu; atuha amani g’okusinga ebilengeso mara n’omukwato gw’okuhimbuka (Yn. 6:54 -58) Twijuke kandi okwo Yezu wenene aba nyakatetere, aho naichwe tutaziza kumunyegeza tutashemeize bugobero niyo myoyo yaitu. Manyasi omugenyi Omukunirwa mara omushoni atyo atekatekerwa obugobero obusaine ekitinwa kye! Aho katwakumunyegeza omu buhagare, omushango gwaitu guhango! (IKor. 11: 27- 30). Omuhanda gukuru gw’oumushereza obugobero akagutusigira orwo yamazire kuhimbuka omu bafu, nilyo isakaramentu lya Penitensia (Yn. 20: 22-23).
Tubase kwombeka kwo Rwensinga ya Kirisitu ehamire tuteho amaani kulora nk’okwo Wenene alikutulagira katulora: “…kakuli kuranga, turange nk’okwo okwesiga kwaitu kuli. Kalili ikora, tukore, araba ayegesa, ayegese. Araba agira akalyo k’okuchumbiza, achumbize; araba amanya kuha banu abahe ataina kabajoka. Ajuna, ajune n’ekihika; ow’obuganyizi, agire obuganyizi nashemelerwa. Engonzi ziruge aha mutima. Munobe ebibi, mwekwate ebirungi. Mugonzangane engonzi z’oburumuna; mukirangane omu kukunirangana … ababagingiza mubagambege; mubahe omugisha, mutabaraama. Abalikushanduuka mushanduuke nabo, abalikulira mulire nabo … komubisha wawe araba ain’enjara, omuhe ak’okulya; k’araba ain’eliho, omuhe ak’okunywa. Omu kugir’otyo oraba n’omukwasa enshoni zingi muno. Omutima gubi gutakukiza maani; omutima gubi ogusingise omutima gurungi.” (Rom. 12: 6b – 21).
Tumanye okwo enshaara guba muhanda gumoiyo gw’okuhindura ensi n’emyoyo ejegaire bibase kubona ebirungi by’obulora obutalihaga. Tuteho amaani kuterana hhamoi omu kwegashaniza (Mat. 18:20); nitejunisa Mwoyo Mutakatifu; Tulare aha nkeera obuzira kunanukwa nitushabira boona naichwe nitweshabira (Efe. 6:18). Katulaba tutegashanize titubone maani ga kusinga bilengeso (Mk. 14:38); mara titubone by’otulikwetaaga, eby’aha mwoyo n’aha mibili yaitu, manti si katwakuba tutatakire mara omu kwikiliza aha li Isheichwe asingire omuwiguru, kulaba aha li Yezu, titwakutungwa kyona kyona. (Lk. 11:2-13).
Tuteho amaani kuchumbiza emyeto. Amaka gaitu gabe ntabuko y’emyeto y”Ekelezia, gabe ntabuko y’abokwehongera Mungu omu mihanda n’omungeli zitali zmoi. Mara twombeke amaka gaitu agabe “Tunazareti” otuke, garondoole engesho z’Eka Ntakatifu, mara gabe bulebeero burungi mara gabe shule z’okwgesa emigilire mirungi esaine abana ba Mungu kwo! Baijure ebiraba bya Mwoyo Mutakatifu: “engonzi, ebyera, obwegumisiliza, obufura, oburungi bw’omutma, obwesigwa, obuchulezi, okwetanga …” (Gal. 5: 22 -23).

Enteeko ezemile zityo, mara nizilora okwo Kirisito alikugonza zakuba nyomyo zirungi mara ezihamire z’okwombeka Rwensinga ya Ruhanga; Rwensinga elikweyemera; Rwensiga elikwelandisiliza mara Rwensinga elikwegerela omu butwazi! Egi niyo Rwensinga ya Kirisito, Omusaserdoti Mukuru, Omurangi mara Omukama; maraEnyomyo y’engambiro ya Rwensinga ye, Ogu nigwo mubili gwe ogwina engingo zingi mara buli rugingo niruhikya obulagirwa bwarwo omu ngonzi nyakabara! (Rom. 12: 4-5; IKor. 12:12 – 27).

Mpaho tulitemu enkeika, tutemu amaani buli omoi omu mwanya gw’alimu n’omubulagirwa bwainabwo kuba nyomyo ehamire y’okwombeka Rwensinga ya Kirisito, okukiraho katuragumisa Enteeko Ezikezike ez’Ekikirisito! Ichwena tube hamoi, tutekeleze bimoi, kwombeka Rwensinga ya Kirisito omu kurandisiliza ebiraba by’Okuhimbuka kw’Omukama waitu Yezu Kirisito! Nitutamu amaani kulondoora okwo Abakirisito b’Enteeko ya mbele, baturaga: “Bagonzaga muno eby’entumwa zabaire nizegesa, n’okwikara omu bumoi n’omukubegura omukate n’omunshara” (Bik. 2:42)

Bya:
Frt. John-Philip Karumuna
Omwaka gwa kashatu Teolojia
Kipalapala: 2007/2008.
_______________________________
Rejea: 1. Conlusions on Small Christian Communities issued by the Bishops of AMECEA, in Zomba, Malawi, 13 – 16 August 1979. 
                2. Healey Joseph, Donald Sybertz, “Church as the extended Family of God” Towards an African Narraive Theology, (Nairobi, Paulines Publications Africa), 1996

   

9.       WHICH IS THE TRUE DEVOTION TO OUR BLESSED LADY?
Day by day, from  end to end of the earth, in the highest heavens, in the lowest abyss all things preach, all things proclaim the wondrous Mary. The nine choirs of angels, human creatures of whatever sex, age, condition, religion, be they good or evil, and even the demons are compelled by force of truth, willing or unwilling to call her Blessed.
Hence devotion to Our Blessed Lady is the most holy and best devotion, after the devotion to Our Lord in the Blessed Sacrament. However, it is necessary to choose rightly the TRUE devotion to Our Blessed Lady, for there are false devotions to her which can easily be mistaken for true ones. The devil has already deceived and damned so many souls by means of false devotion to Our Lady that he makes use of his diabolical experience to damn many others, fooling them, lulling them to sleep in sin under the pretext of some prayers badly said or some exterior practices of devotion which he suggests to them.
It is then very important, first of all to know false devotions to Our Blessed Lady in order to avoid them and then to know the true devotion in order to embrace it.

False devotions to Our Blessed Lady.
These are sevenfold:-
1. Critical Devotees: These are for the most part proud scholars, strong-minded and self sufficient people, who have in the main some devotion to the Blessed Virgin, but who criticize nearly all practices of devotion to her, which ordinary people perform simply and piously in honour of this good Mother just because these practices are not according to their own fancy. These believe in nothing and criticize everything.

2. Scrupulous Devotees: These fear to dishonour the son by honouring the mother , to humiliate the one by exalting the other. It annoys them to see more people kneeling before the altar/statue of the Blessed Virgin than before the Blessed Sacrament, as if one were contrary to the other, or as if those who pray to Our Blessed Lady did not pray to Jesus through her.
However, it does not mean here therefore that  Mary is more than Jesus or even equal to Him, but in order to bless Jesus more perfectly we must first bless Mary as we say in the Hail Mary, “Blessed art thou among women and blessed is the fruit of thy womb Jesus”

3. External Devotees: These make their devotion to Our Blessed Lady consist in exterior practices, because they lack the interior spirit. They say many Rosaries with great haste, take part in her processions, join all her confraternities without amending their lives, without putting any constraint on their evil passions and without imitating the virtues of this most holy virgin.

However, the exterior composure must not be neglected but should come out of and accompany the true devotion.

4. Presumptuous Devotees: These are sinners given up to their evil passions or lovers of the world who under the fair name of Christians and devotees of Our  Blessed Lady, conceal their pride, avarice, impurities, drunkenness, anger, blaspheming, slandering, injustice etc, who sleep peacefully in their evil habits, without making much effort to correct themselves, under the  pretext that they are devoted  to the Blessed Virgin - as they say the Rosary, fast on Saturdays, belong to her confraternities or Sodalities  wear the little habit/chain of the Blessed virgin etc.

5. Inconstant Devotees: These are devout to Our Blessed Lady by fits and starts. At one moment they are fervent and at the next lukewarm. They begin by adopting all devotions to Our Lady, join her confraternities, then they do not observe the rules with fidelity or abandon them altogether at the slightest temptation. They change like the moon (which is ever - changing in phases) and with the moon Mary puts them beneath her feet.

6. Hypocritical Devotees: These cover their sins and evil habits under the mantle of this faithful Virgin so as to appear to their fellow men different from what they are. These join confraternities and wear badges of Our Lady in order to appear good.

7. Self- interested Devotees:  These have recourse to Our Lady only to win some lawsuit, to escape danger, to be cured of some illness or for some similar need, otherwise they would not think of her.

All these false devotees are acceptable neither to God nor to His holy Mother. Let us beware of joining them.

Having exposed and condemned the false devotions to the Blessed Virgin, let us turn to the true one.

True Devotion to Our Blessed Lady

1. True devotion is interior: The devotion should come from the spirit and the heart. It has to flow from the esteem in which we hold her, from the high opinion we have gained of her greatness and from the love which we bear her.

2. True devotion is tender:  The devotion should be full of confidence in its loving mother. We have to implore our mother’s help at all times, in all places and in all things: in doubts, to be enlightened; in wonderings, to be set aright; in temptations, to be supported; in weakness, to be strengthened; in falls, to be lifted up; in discouragement, to be heartened; in scruples, to be freed from them; in crosses, trials and disappointments of life ,to be consoled as well as in our ills of body and soul, let our habitual refuge be in Mary, without fear of importuning her or of displeasing Jesus.

3. True Devotion is holy: The devotion should lead us to avoid sin and to imitate virtues particularly the ten principal virtues of the Blessed virgin,namely:deep humility, lively faith, blind obedience, continual prayer, universal mortification, divine purity, ardent charity, heroic patience, angelic meekness  and divine wisdom.

4. True Devotion is constant: The devotion has to strengthen us in doing good and prevail upon us not to abandon easily our practices of devotion. It makes us courageous in opposing the world with its fashions and maxims, the flesh with its vexations and passions and the devil with his temptations. Our Blessed Lady is not changeable,fretful, scrupulous or timid. One may fall but through constant devotion, rises again, stretching out his/her hand to his/her good Mother. 

5. True devotion is disinterested: The devotion should prompt us to seek not ourselves but God alone in His Blessed Mother. The true devotees, love Mary not so much because she sends them favours or because they expect any from her, but because she is lovable. This is why they love and serve her as faithfully in spiritual weariness and dryness as in spiritual sweetness and sensible fervour. They love her as much on Calvary as at the wedding feast of Cana.

Taken from: “Treatise on the True Devotion to the Blessed Virgin”  by St.Louis-Marie De Mont fort.

By  Frt.Delphinus Rwehumbiza.
First year Theology
Kipalapala seminary.

OBUSASERDOTI


2008

Pd. Achilles Kiwanuka
KISHOGO
27 - 07 - 2008

Ni mutabani wa Ta Dominick Rutakulemberwa+ na Ma Bertha Banagwa. Akazarwa 01.09.1977 omu kyaro kya Ikongora (Kiijongo), Nyakigando - Kishogo Parish.
 Akashomera: Kyenge Primary School: 1986 - 1990
Rutabo Seminary: 1991 - 1992
Rubya Seminary: 1993 - 1999
Kemondo Formation Centre: Julai 1999 - Julai 2000
Ntungamo Philosophicum: 2000 - 2003
Theology: CUEA Nairobi: 2003 - 2006
Pastoral Year: Rubya Seminary: 2006 - 2007
Ushemasi: 16 Disemba 2007
Upadrisho: Kishogo: 27.07.2008

WAIHYUKA MUNO!
Pd. Thomas Rutashubanyuma
MUGANA
03 - 08 - 2008

Ni Mutabani wa Ta Mathayo Kagumisa+ na Ma Clementina Nyangoma. Akazarwa 29.10.1975 omu kyaro kya
Buhanga - Mugana Parish.
  Akashomera: Mugana “B” Primary School: 1986 - 1990
Rutabo Seminary: 1991 - 1992
Rubya Seminary: 1993 - 1999
Kemondo Formation Centre: Julai 1999 - Julai 2000
Kibosho Philosophicum: 2000 - 2003
Theology: CUEA Nairobi: 2003 - 2006
Pastoral Year: Vicar General’s Office: 2006 - 2007
Ushemasi: 16 Disemba 2007
Upadrisho: Mugana: 03.08.2008

WAIHYUKA MUNO!

10.  YOUR TRUE JOY

J
esus works marvels in a joyous person. The person, who puts his/her trust in Jesus’ presence in his/her life, receives the true happiness that can only be measured by divine love. Therefore, in order that you be truly happy, joyful, you need to walk in Jesus’ steps-taking-in-the front line, the life of Jesus Christ-the life of divine love and self-surrender. You are to submit your life to God, who out of love, Agape, sent His beloved son, Jesus Christ, to come and live among us, in our human body, so that through His life, we may know the way to relate properly, with right conviction to the Father through the Empowerment of His Holy Spirit. It is this right relating with God, as His sons in the son; through the Holy Spirit that renders a person truly happy and joyous.

o
thers look for your true love; the love which originates in Christ Himself, who came to teach us how to love; to love unconditionally. It is your love to others that will set you free and make you happy and ever happy if you keep it. The true love to others is, as Thomas Merton says in his book, “No man is an Island ‘to will what is really good for them’ True love seeks one thing only: the good of the one loved. It leaves all the secondary effects to take care of them-selves. Love, therefore, is its own reward. Love does not seek a joy that follows from its effects: its joy is in the effect itself, which is the good of the beloved. Consequently, if your love is pure, you do not even have to seek for yourself the satisfaction of loving. The good your love seeks in the beloved will give you joy and indeed true joy.

Y
ou are to love yourself too. You cannot give what you don’t have. The true love of your self will catalyze the true love of others. It is a selfless love that enables one to love others in equal measure that he does to himself; this is loving others according to the truth, because, if you love your brothers according to the truth, your love for them will be true not only to them but also to yourself. This type of love rewards the subject with true joy. Remember, “The man who loves himself too much is incapable of loving anyone effectively, including himself.”[1]

In order to love others with perfect charity, I must be true to God, to them and to myself. It is only this kind of love that will grant anyone the “True Joy

[1] Merton T, No man is an Island, Del Publishers LTD, N.Y, 1957, Pp.31.

By:
Frt. Samuel Muchunguzi
First Year Theology
CUEA: 2007/2008.
11.  “GARUKA ... GARUKA!”

Waitu iwe  mushomi  wa akaandiko aka “ GARUKA”, ninkulariza obase kukwata akashango kawe kake kushoma, kwega, kugoshora n’okwiyamu ebitagendage, kukiraho kubasa kwiiyamu eby’okutwegesa ichwe nka abanya- Bawa hamoi n’okwegesa abandi orwo na bonene nibetaga kwega ebishagireho orw’enshonga ensi nayo negenda n’obwangu etalinzire muntu wenawena, shana omuntu kwiruka nayo. Waitu aho kuhonderana n’enshamba y’Omuhaya ati ‘Abingire isho katakagarukire oti tata kyonkai airuka’, naichwe tugendelere kuchwazika kuiga ebilatujuna n’okujuna abandi. Bagira bati, “Akaranga obulora tagwisa mukono”.

Kuhonderana n’ekitekerezo kya “Garuka”, aho na ichwena nitulalizibwa twebaze okugaruka nikyo kiki anga nikwo kugambaki? Kandi aho ntakuraizeyo, katulikugamba okugaruka kisaine tumanye tulihai, kandi turugire nkahai, kaanya aka, isi nitugya nkahai?  Kumara kumanya ebi aho turaba twamanyire nituragirwa kugaruka kugya nkahai, kandi omuli bihai na rubaju ruhai.Nakyo ekyo tikimazire nituragirwa kumanya mbali twaba nitugya. Kabitali bityo aho si tufe kugaruka tutaina kishasize ekiratugarura? Chei, enshonga emazire  nayo neyetagwa muno tubase kugaruka.
Iwe tata, mawe, kanyanyazi, mara iwe mugonzibwa nagamu elisho oyebonere, tega okutwi aho ohulire mara oshube obase kugaruka ekisaine; tutaija tukahoya tuti ‘‘akagunju karafa tikahulira nzamba’’, orwo ebintu bilaba bikwemire kubi otakina geyamba. Rwona nindenga amakuru g’akanyampasira k’empisi yagwiremu turagahulire. Empisi eyamizire eibare ly’omuliro lisigirweho obwakulya burungi ekaba nenulirwa kyonka oku neya mara netaga. Aho ababaire bali aho bati chwanu, empisi eti inchwe obunuzi? Bati miranu, empisi eti mmire orumota? Empisi egyo ekalemwa kurondao ekirungi omuli bibili.

Omu kugaruka kwaitu tweyambise akagambo aka; ‘Obukwatani butachwekerwa bufa’ anga tuti, “Obulora butainamu kwetekerezaho anga kwebazaho tibusaine muntu kubulora”;  kandi twakushuba tugamba tuti ‘‘omuliro gutaina kiinegeza gurara’’. Ebi byona nibitwijukya kugaruka kandi nakwo tiikugaruka kusha shana omu mazima.

Abagonzibwa abashomi ba BAWA omuli byona ninshaba twelebe omuli ebi: - emyegeseze ya abana, emilele y’abana ba Buhaya hamoi n’eihanga lyaitu, obusika obwo abazaire basaine kuha abana babo anga balinya abo balikulera hamoi na akagambo ka “Abana ba bir’ebi”. Omuli ebi byona tusaine kuleba nitugenda tutai, isi nitugoba nkaa, isi nikwo kisaine omu makiro aga? Empoloro eyo tulabona etujune kugaruka omu mazima.

EMYEGESEZE Y’ABANA:
Ninshaba nshongongeo omwegesa owo eihanga anga abanyansi bahaire omwoga gw’okwegesa abana. Isi omwegesa asaine kufa kwegesa ngu orwokuba wenene nahabwa amagoba g’obukozibwe? Inye nindenga nti chei wenene nayegesa abana aba nk’abanabe mara n’ebyo alikubaha anga kubegesa nabyo bibe birungi omubulora bwabo. Kandi norwo alahabwa amogoba kilaba kisanire ti aha mwegesa wenkai shana hamoi n’abalikwegesibwa kukiraho abazaire hamoi n’eihanga anga abanyansi abamuhaire eikora elyo. Ichwe abanyansi twebazeo nitujuna tutai omwegesa ogwo abase kukora akalimo ako kurungi? Isi nitumuleka asabare wenkai tuti orwaitu tukamara? Nindenga aho tulaba nitumwendera okusabara ogwe’ibumba omunyanja, “nk’ente eyazaire omu kyanda eti orwange namara”. Aho kandi tushube twijuke omugani gw’Omuhaya ati, ‘‘Engono ekagenda yonkai yahaba.’’ Tutairuka buragirwa bwaitu shana byona tubikore kurungi. Kandi waitu aho tushube twebazeo, isi abana abo abalikwegesibwa nitubaa akanya karungi hamoi n’emilele mirungi babase kukwata ebyo balikwegesibwa? Mara kandi aho tutayebwa kuleba ebyo balikwegesibwa nkabisaine mara mbibatwara omu bulora burungi mara obwe’ngesho. Abana tutabalekera TV, Video, redio, magazeti na mbarabara ngu nizo zilabegesa.

EMILELELE Y’ABANA:
Abazaire isi nitumanya kurungi emyoga yaitu elikubandiza omu bushwere kulemwa kugoba aha kwombeka amaka agagumire? Isi abana abo tulikuhabwa nitubabona nka ‘amatungwa’, isi nitubalera tutai kabitali bya ‘‘kyana milele anga byara jaja’’? Turaijuka omugani gw’Omuhaya ati, ‘Omwana murungi alerwa nyina kalerwa mukaishe amujangura’. Omugani ogwo gututatire kugaruka mara tumanye emyoga yaitu. Omu mugani ogu tutebwa kumanya okwo aliho bakeishe abana abaina obushobora bw’okulera kurungi abana kushagaho banyina abana.

Omu maka abamu bingi, kyonkai omuli ebyo nitushangamu abana abalikulerwa banyin’enkuru anga baishenkurubo, abandi nibalerwa abakozi b’emilimo, abandi barumuna babo abato, abandi nibalelerwa omumaju G’ENTABWA aga abantu balinya abayeihireyo kujuna abatalikwebasa. Bona aba nibakora kurungi shana ekyo tutalikumanya ni nk‘emilele yabo esanire kandi kushagao nemara?’ Isi kiki ekilikutanga abazaire kulera abana babo bonene? Aha kikwasire aha ntabwa twakugamba bike shana aha bandi. Abandi bir’ebi nibagamba bati amakiro gahindukire, anga abandi bati bir’ebi twagendeleire. Ebi nabyo birungi shana tulaleba ebigambo byaitu  bitaija bikatugoora enshonga tulaba tubigambisiibwe aharw’okwanga emyoga yaitu. Twebaze abana aba kabalaba balemaire tulabagira tutai anga tulachulira ohai, tiichwe turayechulira eyobobo? Aho tulaijuka omugani gw’Omuhaya ati, ‘Orufu orutega mukasho rwita nyoko’. Mara ninshaba tushube twekenge bataija bakatweta ‘ barwegilira’. Orwo obutashobokerwa twakugira tuti titwina mwanya anga bushango, anga tuti ichwe twagendeleire kyonka aha nzindo ya byona twita abana baitu ichwe chwenene. Manyasi bagira bati, ‘Omwana rwongu rubogoorwa, karuba rutabogoirwe rulabirayo ruburwa omugasho’. Waitu ninshaba tugaruke, ‘GARUKA…GARUKA!’ omu myoga yaitu tutaija tukazara nshenshe.
        
Emirundi endijo abazaire anga abalezi bagira obuganyizi mara nikwo kisanire, kyonka ekibi ky’obuganyizi obwo ni kwanga kugolora abana ngu bataija bakatamwa. Emigilire egyo y’okubeinegeza anga kubagiza mahyo omumafakare gabo. Ebilaruga omwo tindikumanya nkatulabyemera. Mpaho munywanyi wange olamanya okwo olikuragirwa kulera, kugolora, kwolekeza n’okuhana omumihanire eli mirungi etalikushasa muno kwakwo etalikujunza. Tuchwe emize, ekibi tukyete kibi mara tukichwe, ekirungi tukyete kirungi tukihe omwanya kigendelere kukura, kwakya n’okusimwa.
         
Omu kulera, ekindi ekyo kulebaho kili omu miere y’ebibonaboniyo; nk’okushenda anga kubinga omwana orwo yakufakalira abazairebe.Tinkumanya, iwe mushomi eki n’okibona otai?  Omukugira tutyo ntamanya nituhabura anga nitwitira kimoi omwana, kandi nitushuba nitumwima akaanya akokubasa kwechuza? Aho tushube tulebe ogwo omwana nitumunagira ohai alamubasa kushaga iwe shana kakutalikumwitira kimoi? Katulikugaruka omu mugani gwa Buhaya tuti ‘orufu orutega mukasho rwita nyoko’ aho tulaba tusingirwe kugaruka omu bilatujuna mara bikatugoshora tukabasa kwombeka amaka hamoi n’eihanga lyaitu.

Ichwe abazaire mara abahabuzi, abalezi hamoi na abebembezi isi nitubahabura tutai abana? Ninshubira iwe nainye, ichwena nituragirwa kuba bubonero, bulebero, bwegero omu bana nabo babase kwegeraho obulora bwengesho zirungi. Ntamanya nikwo tulikuboneka anga nikwo tuli? Aka nako kalimo  akatusanire tutaija tukawera omu kugamba ‘abana ba bir’ebi’ kyonka ichwe tutaina kyo batuleberaho mara bakatwegerao.

Ninshubira tiinye nyenkai alahulire abantu nibagamba aha muzaire atali omoi bati omwana nashana ishe anga nyina anga bati naiya hona. Akagambo ako ninshubira kashemelera muno omuzaire, kyonka ninshubira omu birungi bungi bwa muno. Kwakwo nokugira oti omwana nanka talikushusha omoiyo omu bazairebe, ekyo kishasha muno omuzaire nangu n’omwana. Nindenga nti omwana ow’emigilire mirungi, ow’amakune, ow’omutima gurungi, ow’obumanzi nkobw’omuzairewe kishemelera muno omuzaire mara ashuba ayenda muno kuhulira nibamugambaho emirundi mingi. Eki kiretera omuzaire amashemelerwa; ati rwona nkazara, nkalera anga nkegesa kurungi omwana wange. Ogwo omuzaire kwokwo asaniire emperwaye y’okuba bulebero burungi. Aho abandi naichwe tugaruke, tuhulire orweto orwo, tube bulebero omu bigambo byaitu hamoi n’omu bigiro byaitu bya buli kiro.
    
OBUSIKA OBUSANIRE  ABANA:
Abazaire n’abanyansi nabona abakwasibwe omulimo gw’okulera abana hamoi n’eminyeto, nitushobokerwaki aha bikwasire aha busika obwo tusanire kusiga anga kuha abana aba? Ninshubira abali bangi bakyagendelera kutekereza bati shana bibanja by’engemu hamoi n’emimwani hamoi n’ebichweka byebisi kushai.Byona ebi birungi; kyonkasi ebi nibimara, nibyo byonkai omumazima? Ebyo byona tulabibaha kyonka eishoma lili ly’omugasho kushaga, k’omuntu alalikoza kurungi; enshonga lyonene liba mbandizo y’obubuya bw’okuiga ebyo twakushanga tubasikisize nangu n’okushagao. Kityo nitulagirwa kubombekera embandizo anga entandikiro (omu Rushwahili bati ‘msingi ) babase kwema aho kubanza anga kwombeka obulora obuli bwabo; kyonka obuli kubagasha bonene, obulikugasha abazaire hamoi n’eihanga lyaitu.
        
ABANA BA BIR’EBI!
Egi nayo ngamba eli kwayo elikuhulirwa nindenga buli makiro. Engamba egi telikwolekya buge, telikwolekya kusiima, shana bushasi bwonkai mara kijumi. Ichwe abana ba bir’ebi twebazeho ekyo tubaire anga ekilikutukora kabatweta batyo. Ninshubira amazima rwona galimu, mara ichwe nitulagirwa kugaenjuza, tukagabona tubase kulora kurungi ekisaine, tubase kuba bana abalikusiimwa ti bazaire baitu bonkai shana abantu bona. Kityo ninshubira kyabonekire orweto rwa Garuka ti rw’abazaire bonkai, abegesa bonkai, abalezi na abahabuzi bonkai, abashumba na Abasaserdoti bonkai, shana naichwe rutukwasireho, tugaruke tushube omu biteeko, omu migenzo mirungi n’omu bulora bwengesho zirungi.
       
Katwakugendelera kwebazaho , omwana wa bir’ebi naburwaki anga ashagizeki? Ninshubira omu mazima katwakutekelera tukebazao twakubimanya mara tushuba tutamba obumosho obwo. Aho nu nituragirwa kumanya turugirehai, isi tulihai, isi twaba nitugenda nkaa, ahonu tugaruke nkaa mara tushube tusige nkaa? Kumara kumanya ebyo okugaruka kwaitu kulatubera kintu ekili kworoba, kilaba kintu ky’omugasho  omuli ichwe hamoi nabona abo tulikulora nabo anga abo tulatanganwa.
          
Isi ichwe abana ba birebi tubuzirwe amakune, engonzi, omuhuliro, obutahulira, okutayebalira omu kulya anga omu kunywa, tubuzirwe ebigiro birungi anga twina obunafu, anga shana twina okwebonasi? Ebi kabilaba bili ebyo tubuzirwe aho nitulagirwa kubihigiliza nitwenda tutalikwenda tubase kulora kurungi na abantu omu maka gaitu hamoi nabona ab’eihanga . Ninshubira taliho muntu nomoi aina amagezi agahikilire ayakushemelerwa emilolere etasaine. Ahonu ichwe abana ba birebi tushobokerwe obubi bw’eibara elyo nokwo lilikutugaisa omu bantu mara likatwiima ekitinwa ky’okuba abana barungi. Waitu ebigambo bike ebi bibe byokutwinegeza tulebe nkatwakubasa kulokora eihanga kukiraho eminyeto – VIJANA, abo tulikweta “ Abana ba Birebi.”                                                                     
         
 Abakunirwa abazaire, abalezi hamoi n’abegesa nimbagiza mahyo mara nti mpola, bingi muno ebyaba bitukwasireho, ebindi byatwongera ebyera, ebindi ekihika kandi n’ebindi byatuletera obujune. Omuli byona ningira nti ekishasize muno kukira byona n’okugaruka- tugaruke omumyoga yaitu, tutagiiruka shana kugigobesheleza. Nitulagirwa kugigobesheleza omulurengo rw’amani gaitu kandi tutebirwe bujuni bw’eneema za Ruhanga.Tubase byona kubigobesheleza kurungi, tushabe Ruhanga atwakize, atuhabure, atuhe amani tubase kushobokerwa kurungi obulagirwa bwaitu n’okubugobeshereza kurungi. Aho waitu munywanyi wange olinzireki kakulaba kutalikugaruka? GARUKA…GARUKA!

Bya:
Frt. Dionysius Muchunguzi
Teolojia Omwaka gwa Kashatu
Eseminari Nkuru ya Kipalapala.   


12.  HAVE A ‘CREED OF LIFE’

Our various efforts to shape our personality need a unity, a philosophy of life- a creed of life. Without it one would always suffer from intellectual confusion and indecisiveness.

Many authors have written much as regards the need of having a creed of life in building a balanced personality, but have been very careful not to present anyone as a model. This is because many have been betrayed even by those whom they trusted most. In fact, it is only Christ who showed an excellent level of commitment to his creed of life.

Christ our model had a creed of life: “To do the will of He who sent me”1 A slogan which was very clear throughout his life. Indeed, until the end. In this attempt, our principal source is the Holy Scriptures, as it is the source we cannot do without. “For the ignorance of Scriptures is ignorance of Christ”2 St. Jerome warns.

· Have your creed of life well defined.
            Christ revealed the content of his slogan “To do the will of Him who sent me”, which reflected his fundamental call, mission and vision. That “I should lose nothing of all that he has given to me but I should raise it up on the last day”3
                       
· Find pleasure in doing according to your creed of life.
            Christ having done according to his creed of life felt his thirsty quenched, his stomach filled and his heart contented. Christ had courage to say to his disciples, who had brought him something to eat, that: “My food is to do the will of the one who sent me”4

· Share your commitment to the creed of life with others.
The pray of Our Father reflects the wish of Christ that his disciples too, make his creed of life their own. Christ taught his discipleshow to pray: “You should pray like this, Our Father… your will be done”5

· Your creed of life during the ‘dark hours’.
            It may be a crisis of life or confidence, where you find yourself in a situation in which you have stopped believing in the validity or goodness of your creed of life. It is the time you need to pray most. Christ too suffered such moments, but he prayed, the will of his Father to triumph. “If this cup cannot pass by, but I must drink it, Your will be done”6.

· Why God’s will be done?
            Prophet Daniel tells us why. “All who dwell on Earth count for nothing as He thinks fit… No one can arrest His hand, or ask Him: What have you done?”7 

· Persevere in your creed of life to the end.
            Christ persevered to the end, until all were fulfilled. The fact expressed in Christ’s last words on the Cross: “It is fulfilled”8. Indeed Christ demonstrated the commitment we should have to our creed of life.

Perhaps you have no creed of life, have one. Perhaps you have it already, is it christian? Our philosophy of life must be permeated love. Mother Therese warned us that, “it is not how much we do, but how love we put into what we do.”  The creed of life is your system of ideals, principals to introduce unity and order into your growing personality. Without a creed of life you would suffer from intellectual confusion, a lack of inner peace. You would find yourself feeling that life was without meaning or purpose. Have a creed of life and be committed to it, Christ is our model.

Frt. Denis Rweyunga
Omwaka gwa Kanai - Teolojia
Kipalapala - 2007/2008.



1 Jn.6:38
2 Dei Verbum No. 25
3 Jn.6:38-39
4 Jn.4:34
5 Mt. 6:10
6 Mt. 26:42
7 Dn. 4:32
8 Jn. 19.30

13.  AMABARA GOBUZARWA GASHOBORORAKI?

Okuruga orwo twakwete edini, abana omu maka g’Abakristu bahabwa amabara omuli Batisimu. Kuruga aho nirwo tubona omuntu nayetwa amabara gabili. Eibara lya mbele liba lyobubatizibwa/ly’Obukristu. Aga kinyamungi entabuko yago ti Buhaya, mara gangi gaba gabatakatifu, anga gaba gakweteho engesho zirungi. Omu rubaju orundi, omuntu agira eibara lyobuzarwa. Amabara gobuzarwa gatabuka omurulimi rwa mbali omuntu alikutabuka. Abantu enyamungi tumanya amabara gaitu gobuzarwa hamoi naga abandi, kyonkai bake muno abalikushobokerwa ensimbagirizo anga enshonga zamabara gabo. Nawe, abagurusi abaruka amabara aga bagira ensimbagirizo yago, norwo tibakwasa kanya karungi kugaitoitora. Eki nikyo kiimukya orwoyoyo rwabana kwitoitora amabara gabo bali bonkai. Emitoitoro endijo eba mazima, okuba enshonga zamabara nazo ziba nizishoboka bwangu. Kyonkai amabara agandi gaguma muno, ne’mitoitoro yago egwara, okuba gaba gesherekirwemu ebisikiire. Ebi bishobora kuba byamazima anga bishuba; bijumi, byebugo, bigeyo, bisingizo, nebigiro bya buli ngeli. Omukuhenjuza amabara ga buli ngeli tushobora kwega bingi, nabyo niby’ebi.

A. Ensimbagirizo za buli ngeli omukuronda Amabara G’obuzarwa.
Okuronda eibara kuhondera ekigenderero kyomuronzi. Kityo tulalenga kugambaho ensimbagirizo zitali zimoi, okwo zahenjuzibwa omu mabara gatali ghamoi.
1) Ebitoitoro bye’ibara litakatifu lya Mungu: Aha tubona amabara nka Katonda, Ruhanga, Mukama, Rugaba nagandi gatyo agalikushoborora obukuru bwa wenene obutalengwa.
2) Engesho zirungi: Aha tushangaho amabara nka Kemilembe, Kokushubira, Kokugonza na Kebyera
3) Ebyakabaileho ebitachweka igamba: Byeirai anga bya juba, ebitugwamu tiligwire tibukeire. Bibasa kuba bibundo nk’eifa, ebiita, akatoga, ebyanda anga emihanguko. Nkabana abazairwe omubiita bakabeta Murashani, Mukambundu, Mukebiita, n.b. Abazarwa 9 Desemba, betwa Rwegerera, okuba nirwo Tanganyika yaboine obwegerere. Agandi gatwijukya eby’eira ebyobutwazi bwabakoloni, nka Mungereza, Munyampala etc.
4) Eirongo: Abarongo bagira amabara agalikweshusha ago tutaruka bantu kushai. Kato, Kakuru, Kabanza, Nyangoma, na Ishengoma. Abakurata abarongo bagira amabara gabo; nka Kiiza, Nyamwiza, Rwiza, Kaiza, Kyaruzi, Mukabaruzi nagandi gatyo.
5) Abakama n’emanzi zeirai: Eki kizora okwo omuzaire alikugondeza omwanawe obumanzi nkobwo omukama ogwo yagiraga. Aha nituhulira amabara nka Rugomora, Kintu, Kibi, Ntare, nb. Aha nsimbagirizo egi tushangaho namabara gabajulizi ba Buganda ( Kizito, Kiwanuka etc.) anga abatwazi bensi namahanga Nka Nyerere, Mugabe, Mandela nagandi gatyo.
6) Amabara gabagurusi: Omugurusi ashobora kuba ishenkuru anga nyinenkuru mwana; anga wenawena omuruganda. Kinyamungi amabara aga tugakunira muno, titugatura tutabandize na ‘Ta’ anga ‘Ma’ Kyonkai omukugatiina, abana tubeta “Mzee” anga “Mukaile”
7) Enganda: Tuti “Obona oshuba obaza oti Kayango muki?” rwona Muyango. Agandi ni nka Katundu, Kajubu, Karangira na Kahyoza.
8) Ebyebugo byemanzi: Gangi tugafunza tuti Ruta anga Muta, nka Rutashubanyuma, Rutatinisibwa, Rutabingwa, Rutasingwa, Mutatina, Mutaboyerwa etc. Agandi ni Rutinwa, Rugumira, Rugambwa, Rweyemamu etc.
9) Eshuubi yomuzaile aha mwanawe: Abazaire bagira ebyo bagondeza abana omuburora bwabo; nkokubombekera, kwinunura amaka neihanga anga emilimo yo balikubashabira. Kityo tubona amabara nka Mwombeki/Nyombekere, Mushomi, Muchuruza, Muhanuzi, Kankiza, Kashumba, Mutegeki nagandi gatyo.
10) Ebintu birungi; ebinura, ebyengerera, ebyeiguzi anga ebikunirwa omubantu: Aha tuhulira amabara nka Karungi, Kasharazi; Kasenene, Kanyanyinyi, Kashununu nagandi agaba ago.
11) Ebigeyo, bijumi, byokuchokereza, kukinika n’okuchokoikereza abandi, nkokwimukya ebilahozire: Nka amabara aga; Mbanzi, Bakagorwaki, Owotakiha etc..
12) Kumara endwano, ensika anga amaiko: Amabara nka Muchwampaka, Baramuzi, Mugarura, Kamarampaka etc.
13) Esiimi aha Mukama Mungu anga kushaba nokumuhongera bona: Nka Siima, Katond’abera, Bin’Omutonzi, Byaruhanga, Nkyalinawe, Alamuhungya etc.
14) Ebiro bikuru byedini: Nka Noeli (Muhabuki, Mulokozi, Kigambo etc.), Paska (Muhimbura), Pentekoste (Mukyanuzi), Mt. Petro (Rwazi) etc.
Omu bigufi ensimbagirizo zamabara gobuzarwa zili zingi muno kukira ezagambwaho. Ezindi ziba zobunywanyi nka Kanywanyi, Nshekanabo na Ndyanabo. Ezindi zobushasi nezindi zigambaho emishanile yomwana; nka Kalikwera, Kajungu, Kataraiya nagandi gatyo.

B.  Isi Amabara Gobuzarawa Gatugasiraki?
Gatugasira bingi. Twakugambaho ebi:
1) Kumanyisa omuntu omubandi: Eibara liba bushoborozi bwa mbele bw’omuntu, kimanyiso, mara nilyo lishobora kumugambaho nka wenene omu bantu abandi. Liba kabonero, orwo ligambwa tumanya alikwetwa nohai. Ogu guba muruka gwa buli ibara lyona lyona. Kukiraho eibara lyobuzarwa limanyisa omuntu n’obuzarwabwe - oruganda, orulimi anga ekisibu mbali alikutabuka.
2) Kutwijukya ebyakabaileho, ebitalihwa igamba: Nka abakama beirai, abagurusi, ebyemba, amagenyi n’ebyera, ebyebugo byeirai hamoi n’ebindi ebyo tulikubona buli kiro, nkokwo byaba byashoboroirwe.
3) Okukuza nokugendeleza orulimi rwaitu: Omukugagamba anga kugahenjuza tuba nitukuza orulimi rwaitu, nangu tubasa kuzazamu ebigambo ebindi. Kandi omukutora amabara genganda ezindi tuba nitutumbisa ebigambo omurulimi rwaitu.
4) Kuleta obumoi nobunywanyi: Eki kishobora kwija kiti:-
            - Orwo abantu abalikwetwa eibara limoi bamanyangana, Kiba kyokushemereza muno, betangana banywanyi.
            - Mbali abantu b’entabuko emoi anga orulimi rumoi batanganwa harai nobuzarwa bwabo: Nka omubutale anga  ensi zenjai. Amabara gobuzarwa nigo gabamanyisa, okwo bali bamoi, bakagaanira, bakashemererwa nokunywana.
            - Abantu abo endimi zitalikushushana nentabuko ti zimoi, Kyonkai kuruga eirai abantu b’endimi ezo basilibyangana. Omu kusilibyangana baiyamu obunywanyi. Nka Nshomile kutanganwa na Kalimanzira.
5) Kwolekeza abana emyeto yabo: Okukiraho mbali abazaile baba nibainegeza abana kukora ebilikushusha amabara gabo. Nka Mwombeki (kwombeka), Mukiza (mutambi wabarwaire), Kashumba (musaserdoti anga mushumba) etc.
6) Okwimukya nokukuza engesho zirungi: Amabara nka Kokushubira, Kengonzi, Kemilembe nagandi gatyo, gasindika abazaire kwegesa abana kurora engesho zirungi nka amabara gabo, nabana bonene bakura nibamanya oburungi bwamabara ago, bagonza kuba kwo.
7) Okwegesa emilimo: Gatanga obunafu norweganyo omubantu. Amabara nka Muteganya, Ndimirwohi na Nshakirwohi gasindika abantu kwetekereza nokugonza kweyemamu, kukora emilimo.
8) Kikwato kyokuhana nokutaisa emize mibi: Tulebe amabara nka, Tibekebuka, Tibemanya (nka abenagaija bakalemwa kweyombekela), Banturaki (kuhana abarwanisa abandi kushai) etc. Agandi gahoza endwano n’emishango (gagambirwe)

C.  Abahandiki abandi nibakigambaho batai?
Bangi nibagamba okwo gamanyisa obuntu. Twegeho bike omu bahandiki abo. Bona bakahandika omu rujungu (Orungereza) kyonkai ndalenga kubiteka omu ruhaya.
1) …Eibara lishoborora byona ebikweteho omuntu. Ti kishweko ky’aheru kushai, shana liba mazima g’omuntu… Omu bantu (Bantu people), eibara ligendanwa n’omuntu, liba limoi n’obuntu kandi ti itunga kushai, nk’okwo ndikweyeta ‘Kalyezibwaki’, omu bushobokerwa bw’abantu ti kugira oti eibara eli itunga lyange, shana omu katima kezile, nyeyolekya obuntu, okuba eibara eli ni ‘nyowe.’1 
2) …Omu mabara gazora okwo omuntu alikushobokerwa ebimwataine. Omu bakiga (Uganda) amabara nka Tibanyendera/Tibenderana, anga omu Bahaya (Tanzania), Tibendakarungi, gashoborora ebyorwango.2
3) …Okuruka eibara kuhingura okweta omwana kushai, kulironda omu rujuru anga kulyebumbira. Kyonkai guba mugenzo “…gwokushobokerwa, kushurura n’okuboneramu eibara elisaine, kubasa kwitoitora ‘Obuntu’  bw’omwana.3 
4)…Omu bubonero 16, omwendai nigwolekya okwo amabara gagendanwa kwokwokwo n’ebikwete obuntu. Kityo abazaire baikara nibaragirwa kuruka abana babo nk’okwo balikugonza ka barora.4 

D.  Ebibulia netwegesa etai?
Omurago ogweirai nk’oguhya, Ebibulia nezora okwo eibara lishutura obuntu bwa mukama walyo, emirorere, emitonderwe anga omulimo gwe. Eibara “Adamu” (Adamah ) nikwo kugira oti “kitondwa ky’eitaka” (Emb.2:7), kandi Ruhanga ati “Okw’oli itaka oligaruka omw’itaka.” (Emb.3:19). “Adamu aruka mukaziwe eibara Eva, orw’okuba niwe yabaire nyina abarora bona.” (Emb.3:20). ‘Hawwah’ nikwo kugamba oti ‘kurora’. Eibra lya Kristu nalyo nilizora okwo Katonda alikuhanga k’omwana arukwa okwo kisanire emirorere ya wenene. “Leba omubikira azare omwana w’obwojo, amwete Immanueli (nikwo kugamba oti Ruhanga ali hamoi na ichwe)…” (Is.7:14–16) “Arazara omwana w’obwojo, oramweta Yezu, okuba alirokora abantu omumafu gabo.” (Mt.1:21). Okuhindulira omuntu eibara kuba kumuhindulira emirorere, eikora anga engoma; kumutendekera omulimo oguhya. “Eibara tokyetwa Aburamu, orayetwaga Aburahamu, okuba nkutaileho kuba ishe amahanga gangi.” (Emb.17:5). “Kandi mukazi wawe tokimweta Sarai, okuba eibara lye arabaga Sara, … abe nyina amahanga, n’abakama bago balitabuka ahali wenene.” (Emb.17:15–16). Yezu ka yahaire Simoni engoma yamuha n’eibara elihya. “…Oli Petro, mara aha rwazi oru nditekaho enteko yange… Ndakuha enfunguruzo z’obukama bw’omwiguru, ekyo olikakoma omunsi kirakomwaga n’omwiguru…” (Mt.16:18–19). Endagiliro eza ngeli egi zili zingi muno omu Bibulia ntakatifu, ezilikwolekya okwo eibara lishana mukama walyo.

E.  Amabara Gobuzarwa, gashobora kuterana Abantu?
Inya, gashobora kusosora emirembe n’okuleta endwano omu maka n’enganda. Eki kishobora kwija mbali abantu abandi baruka amabara agalikwoleka enzigu, ebijumi, ebigeyo nokutera abandi emiizo. Agandi gaimukya ensika ezilayebekire omu bantu. Tuhenjuzeho gake.
1) Byensika, Babingimba, Nkabyesiza, Bagaya na Kalibashubaho. Amabara aga, okwo galikuhonjanyia nikishobeza kugashanga omubana b’eka emoi! Nigazora akalikuruga aha mutima gwomuntu, kutera abanobi ba wenene emiizo. Mara amabara aga ngeri egi gali omu maka gaitu Buhaya! Agandi ni:
2) Bakanyoma, Bampaira, Nkabamanya na Bakagorwaki.
3) Mboya, Mboyerwa na Nshonizohai etc.
Nitubona okwo abantu babasa kwimukya enshengo omu kuruka amabara gokukiniika abandi. Akaze aka tikaimukya bibi kushai, kaimukya n’enzigu ezikabigendamu. Isi oku tikwo kuterana nokusosora abantu? Nikwo, nangu kwita emirembe. Ekya kabili, akaze k’okuruka amabara g’ebijumi kasikisa endwano zabazaire omu bana. Abana bashengangana orw’enshonga y’ensika ezo batamanya mbandizo, nangu ezi ziba zikazire kushagaho, okuba zilimu akabonero akatalikuchweka, niko mabara gabo bonene. Kwakwo twijuke okwo eibara libi lita nyinalyo. Omwana ‘Lyaki’ omukama akamwasha enshonga yeibara libi! Ninkubaza eibara oti “Lyaki?”

F.   Isi ebi byona tubyegerehoki?
Omuntu agira ekitinwakye. Kisaine kwakwo amabara gabantu golekye ekitinwa ky’obuntu, gashoborore ebigiro n’ebitekerezo ebisaine abantu. Omuntu tarangisibwa bijumi, ndwano, nzigu anga bigeyo. Kandi eibara litaba kyebugo kya kweshutura n’okugayiramu abandi. Twijuke okwo eibara libi lita nyinalyo. Kuruka omwana eibara lyokumugoora, kumushonaaza, anga kumuterana n’abantu, oba nomusikisa obushasi n’okumukomera empanika yemiramo.Twijuke kwakwo okwo omuzaire murungi niwe olinya asikisa abana ebirungi; kubalera kurungi, kubegesa ebigiro birungi hamoi n’okuturage n’abatani. Mara ebi nibyo bijuna abana omu burora bwabo bwona. Kizoora okwo’muzaire aba atezire omubitekerezo n’omubikorwa, kujumira banu omu kuruka abana amabara. Omuzaire owa ngeli egyo tashobora kweza banabe mubitekerezo n’omubikowa. Kityo bakura bataina ngesho zirungi, eki nakyo kibaima egoshoko. Tubirundanise tuti kisaine kwetekereza muno n’okuhenjuza kurungi orwo tuba nituruka abana amabara. Eki kilatuha amazima okwo amabara gotulikweta nigatusindika omuburora burungi, bw’engonzi, obumoi n’emirembe. Amabara g’obuzarwa gaba mpanika y’abantu.
Kisaine buli muntu kugibiika n’okugilinda enzira kugishumikijanyia n’ebyakubasa kwinegeza endwano n’obutenderana. Orwo abana balasika empanika z’ebiraba birungi balabasa kuzitumbisa n’ebigiro birungi. Aho amabara garungi galaba kikwato kimoiyo, ky’okwombeka eihanga lirungi, abantu barungi n’oburora burungi. Egi niyo goshoko. 

Bya
 Frt. Florence Kamugisha Ngaiza,
Omwaka gwa Mbele, Teologia,
Seminari Nkuru ya Kipalapala.



1 Gozibert Kalyezibwaki, Person: the Major Issues Threatening the Dignity of Human Person in Tanzania (Research  Paper). Kibosho Sen. Seminary, Moshi, (2002) pg. 18.
2  Laurent Magesa, African Religion, Pauline Publications Africa, (Nairobi, 1998) pg. 90.
3 Remy Beller, Life, Person and Community in Africa,(Nairobi: PaulinePublications Africa), 2001 pg.1
4 Rutashubanyuma Thomas.Early Organizazation of The Child’s Personality in Modern Psychology and in the Traditional Life of the Haya, (Research Paper). Kibosho Sen. Seminary, Moshi (June, 2003) pg. 31.

14.  GOD ANSWERS ALL OUR QUESTIONS THROUGH THE BIBLE

<You say it is impossible: God says all things are possible (Lk18:27)
<You say I am too tired: God says I will give you rest  (Mt 11:28-30)
<You say nobody really loves me: God says I love you (Jn3:34)
<You say I can’t go on: God says my grace is sufficient
            ( 2Cor 12:9; Ps. 9:15)
<You say I can’t figure things out: God says I will direct your steps
            ( Prov.3:5-6 )
<You say I can’t do it: God says you can do all things (Phil. 4:13)
<You say it is not worth it: God says it will be worth it ( Rom.8:28 )
<You say I am not able: God says  I am not able ( 2Cor.9:8)
<You say I can’t forgive myself: God says I will forgive you
            (1Jn.1:9; Rom 8:1 )
<You I can’t manage: God says I will supply all your needs.
            ( Phil.4.4:19 )
<You say I am afraid: God says I haven’t given you  spirit of fear(2Tim.1:7 )
<You say I am always worried and frustrated: God says cast all your cares on me ( 1Pet.5:7 )
<You say I don’t have enough faith: God says I have given everyone a measure of faith ( Rom.12:3 )
<You say I am not smart enough: God says I give you wisdom
   ( 1Cor.1:30 )
<You say I feel all alone: God says I will never leave you or forsake you. (Hebr.13:5 )

              BELIEVE, GOD IS JUST THERE FOR YOU!

By:
Frt. Lewis Muganyizi - 4th Year Theology
Segerea Senior Seminary



15. MAJIRA

1. Abana-BAWA nitugendelera kusiima Omukama Mungu aha rwa amatungwa ago alikutunga abantube kukiraho Abasaserdoti babili abalikushemeza Yubileo y’emyaka 50 y’Obusaserdoti, aba ni Pd.Aloysius Kaijanante na Pd.Ignatius Ndibalema; hamoi na banai abalikushemeza Yubileo y’emyaka 25 y’Obusaserdoti bwabo, aba ni Pd.Anthony Rugundiza, Pd.Benedict Bigirwamungu, Pd.Deogratias Rweyemamu na Pd. Revocatus Miruko. Nitubaihyukya muno mara nitubashabira emyaka endijo mingi omwikora lya Ruhanga.

2. Abana - BAWA nitwema hamoi kushabira n’okulazage abakuru Ta Pd. Laurent Rugarabamu, Ta Pd. Peter Ggulwa na Ta Pd. Willibrord Mutagwaba abaturugireho ebiro abyahingura Omukama abahumuzege n’emilembe. Kandi nitugendelera kugiza mpola Omw’episkopi waitu, Abasaserdoti hamoi n’abakristu bona ba Bukoba.

3. Omuhaya agirati Omukama kaba yagabire ashuba ayongeraho! Kityo nitugendelera kusiima Omukama okutuha amatungwa kaliza Abadiakoni baitu 2 abalahabwa Obusaserdoti: - Diakoni Achilleus Kiwanuka, omu mwezi gwa Julai 27 (gwa Mushanju), Diakoni Thomas Rutashubanyuma omu mwezi gwa Agosti 3 (gwa Munanai). Nitubaihyukya, nitubagiza mahyo amani ago batairemu kugoba aha, kandi nabona ababajunire kulemwa kwija kugoba ahali alutare y’Omukama. Nitubanyegeza omwikora ly’obushumba.

4. Okukilaho nitwema hamoi n’Omwepiskopi, Abasaserdoti, Abaseminarista hamoi n’Abakristu bona omu kushemeza Eyubileo y’emyaka 50 y’Eseminari ya Rutabo.